{"id":1250,"date":"2006-11-17T20:09:00","date_gmt":"2006-11-17T20:09:00","guid":{"rendered":"https:\/\/zrstest.zrs.hr\/index.php\/2006\/11\/17\/ususret-100-toj-obljetnici-rodenja-urednicki-svijet-klasika-informacijskih-znanosti-boze-tezaka\/"},"modified":"2006-11-17T20:09:00","modified_gmt":"2006-11-17T20:09:00","slug":"ususret-100-toj-obljetnici-rodenja-urednicki-svijet-klasika-informacijskih-znanosti-boze-tezaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/2006\/11\/17\/ususret-100-toj-obljetnici-rodenja-urednicki-svijet-klasika-informacijskih-znanosti-boze-tezaka\/","title":{"rendered":"USUSRET 100-toj obljetnici ro\u0111enja – Uredni\u010dki svijet klasika informacijskih znanosti Bo\u017ee Te\u017eaka"},"content":{"rendered":"

\n\tMario Plenkovi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n

\n\tZnanstvena i publicisti\u010dka vizija <\/strong><\/p>\n

\n\tBo\u017eo Te\u017eak, hrvatski informacijski znanstveni vizionar, humanist i sveu\u010dilišni profesor, kemi\u010dar, informatolog, komunikolog i urednik znanstvenih \u010dasopisa i drugih publikacija obilje\u017eio je svojim djelom povijesni razvoj znanstvene publicistike u 20. stolje\u0107u na hrvatskim i me\u0111unarodnim prostorima.<\/p>\n

\n\tOsnivanjem prvog znanstvenog \u010dasopisa iz polja informatologije (1969.) postavio je znanstvene temelje za sustavni razvoj i promicanje informacijskih znanosti na svim razinama lokalne, nacionalne, regionalne i globalne komunikacijske zajednice. Na njegovim uredni\u010dkim zasadima i danas uspješno djeluje i redovito izlazi Te\u017eakov \u010dasopis pod današnjim nazivom Informatologia<\/em> koji sustavno promi\u010de suvremeni razvoj informacijskih znanosti na temeljnim uredni\u010dkim konceptima koje je postavio je Uredni\u010dki koncept prvog informacijskog \u010dasopisa odredio je u proslovu, da se Informatologia Yugoslavica<\/em> (cit.):<\/p>\n

\n\t„…. .pojavljuje kao polupublikacija i publikacija, periodi\u010dkog i neperiodi\u010dkog karaktera. To je eksperimentalni i radni instrument Centra za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacionih znanosti, Internacionalne stalne izlo\u017ebe publikacija, te njihove dopune ili zajedni\u010dkog okvira koji nosi naziv Referalni Centar Sveu\u010dilišta u Zagrebu“.  <\/em><\/p>\n

\n\tB. Te\u017eak, Uvod, INYU<\/em> 1<\/strong> (1-4) (1969) I.<\/p>\n

\n\tBo\u017eo Te\u017eak je zadu\u017eio hrvatsko društvo svojim neumornim komunikološkim i medijskim nastupima. Njegova biografija i bibliografija dovoljno govori o humanisti koji nije bio sklon raditi znanstvene i politi\u010dke kompromise ve\u0107 je s vlastitim idealima humanizma i društvenog napretka punim \u017earom gradio i razvijao Referalni centar Sveu\u010dilišta u Zagrebu, Nacionalni informati\u010dki centar Hrvatske (NIC), Nacionalnu i sveu\u010dilišnu biblioteku u Zagrebu (NSB) i Centar za studij bibliotekarstva,  dokumentacije i informacionih znanosti Sveu\u010dilišta u Zagrebu (CSBDIZ) iz kojeg je danas proizašla uspješna Hrvatska akademska elita u znanstvenom polju informacijskih znanosti. Te\u017eakov uredni\u010dki rad promicao je filozofiju humanizma i znanstvene otvorenosti o svim spornim društvenim pitanjima u razvoju hrvatske informacijske znanstvene infrastrukture.<\/p>\n

\n\t\u010casopis Informatologia Yugoslavica<\/em> uredni\u010dki je opredijelio kao<\/em> „potpuno otvoreni \u010dasopis za znanstvene, stru\u010dne i faktografske priloge iz podru\u010dja informacionih znanosti i slu\u017ebi“<\/em> (B. Te\u017eak, Uvod, INYU<\/em> 1<\/strong> (1-4) (1969) I.). Informatologia<\/em> je prema uredni\u010dkim zamislima Bo\u017ee Te\u017eaka trebala ozna\u010davati „teoriju i praksu emisije, transmisije, selekcije i apsorpcije informacija (tzv. ETAkSA kompleks) što je šire od termina koji se pojavljuje kao informatologija, informatika, informacione znanosti i slu\u017ebe<\/em>“ (B. Te\u017eak, Uvod, INYU<\/em> 1<\/strong> (1-4) (1969) II.). Uredni\u010dku koncepciju \u010dasopisa Te\u017eak nadogra\u0111uje na P. Atherton-ovom pojavnom obliku i nazivu „informatologija“ koja se 1962. pojavljuje u pojmovnom smislu kao „istra\u017eivanje na podru\u010dju procesiranja informacija  koje uklju\u010duje intuitivne i algoritamske postupke i gdje se ra\u010dunala koriste kao dopuna ljudskom intelektu“<\/em> (P. Atherton, Amer. Docum.<\/em> 16 <\/strong>(1965) 126). Potom se pojmovno pojavljuje informatika kao „nova znanstvena disciplina koja izu\u010dava strukturu i svojstva (a ne i konkretni sadr\u017eaj) nau\u010dnih informacija, kao i zakonitosti znanstveno-informativne djelatnosti, njihovu teoriju, povijest, metodiku i organizaciju“ <\/em> (J. G. Dorfman, NTI<\/em> 12<\/strong> (1966) 46.). Bo\u017eo Te\u017eak uredni\u010dki opredjeljuje i usmjerava znanstveni \u010dasopis tako da (cit.):<\/p>\n

\n\t„….. mora slu\u017eiti raš\u010diš\u0107avanju pojmova, upravljanju  postupcima, gra\u0111enju konfiguracija i struktura, ali prije svega istra\u017eivanju metoda i tehnika za integraciju tradicionalnih i konvencionalnih elememenata i kompleksa s onima koje nazivamo suvremenim i nekonvencionalnima. Kod toga djelovanja na sveu\u010dilišnom terenu nastave, odgoja, istra\u017eivanja i slu\u017ebi treba dati naglasak na ono što je zajedni\u010dko za humanisti\u010dke, socijalne i prirodne znanosti, te za sva operativna, tzv. akademska zvanja radi lakšeg i neposrednijeg kontakta s našim suradnicima i prijateljima iz širokog svijeta, neki \u010dlanci biti \u0107e objavljeni dvojezi\u010dno, na našem i jednom od svjetskih  jezika“.<\/em><\/p>\n

\n\t                        B. Te\u017eak, Uvod,INYU<\/em> 1<\/strong> (1-4) (1969) II-III.<\/p>\n

\n\tU uredni\u010dkom smislu Te\u017eak najavljuje i strukturira novu informacijsku i komunikacijsku paradigmu prenošenja znanja na globalnom komunikativnom planu. Oblikovao je novu uredni\u010dku viziju „komunikativnog znanstvenog teleparlamenta“ koji u današnjem svijetu high technology<\/em> i informacijsko-komunikacijskih tehnologija osigurava prijenos i razmjenu znanstvenih informacija na slobodnom informacijskom i komunikacijskom tr\u017eištu znanja i informacijske tehnologije. Uredni\u010dka vizija Bo\u017ee Te\u017eaka u tadašnjem znanstvenom svijetu razmišljanja zastupa znanstveni kozmopolitizam i globalizam u vrlo uspješnom znanstvenom povezivanju prirodnih i društvenih znanosti tra\u017ee\u0107i prostor za ljudsko djelovanje i znanstvenu slobodu.    <\/p>\n

\n\tUredni\u010dka misaona strategija Bo\u017ee Te\u017eaka<\/strong><\/p>\n

\n\tMisaoni i uredni\u010dki informacijsko komunikacijski put Bo\u017ee Te\u017eaka mo\u017eemo promatrati u tri temeljne znanstvene uredni\u010dke etape.<\/p>\n

\n\tPrva uredni\u010dka etapa obilje\u017eena je intezivnim traganjem za novim svjetskim me\u0111unarodnim informacijskim i komunikacijskim postignu\u0107ima sedamdesetih godina proteklog stolje\u0107a i promišljanju kako nova informacijska znanja i iskustva ugraditi u našu svakodnevnu komunikacijsku praksu.<\/p>\n

\n\tU tom smislu mo\u017ee se sa sigurnoš\u0107u istaknuti da je \u010dasopis Informatologia Yugoslavica<\/em> druga etapa uredni\u010dkog promišljanja informacijsko-komunikacijskog razvoja znanstvenog izdavaštva na našim prostorima.<\/p>\n

\n\tPrate\u0107i suvremeni razvoj modernih informacijsko komunikacijskih tehnologija Te\u017eak sustavno i argumentirano otvara i problematizira tre\u0107u uredni\u010dku znanstvenu etapu. Sve informacijske strukture u svojim posebnim funkcijama i oblicima o svim bitnim problemima znanosti i društvenog razvoja pojavljuju se konceptualno kao faktori emisije, transmisije, akumulacije, selekcije i apsorpcije, dakle, prema Te\u017eaku, uvijek kao ETAkSA kompleks. U istra\u017eiva\u010dkom i ure\u0111iva\u010dkom smislu postavlja znanstvenu prologomenu za sustavnu izgradnju nove politike znanstvenih informacija i informacijskih slu\u017ebi u pet strateških to\u010daka u cilju uredni\u010dkogznanstvenogsporazumijevanja (cit.):<\/p>\n

\n\t„(1) Individualni istra\u017eiva\u010d treba razvijati društvene navike i poštovanje prema ljudskim idealima (\u010detiri moralna principa za znanstvenog radnika), zatim mora razvijati nove vrste odgovornosti: pojam o realnom svijetu (odgovornost za prostor) i pojam za pravovremenost;<\/em><\/p>\n

\n\t(2) Visokoobrazovne ustanove, posebno sveu\u010dilišta, moraju biti nosioci moralnih principa otvorenosti, slobode, odgovornosti i povjerenja. Slu\u017ee\u0107i se ispravnim metodama odgoja, ovi principi bi se morali provoditi u svim vrstama javnih organizacija;<\/em><\/p>\n

\n\t(3) Uredni\u010dke, nakladni\u010dke, bibliote\u010dne, informacione i komunikacioine institucije moraju nastojati ujediniti kreativne radnike, osiguravaju\u0107i im zajedni\u010dke laboratorije u kojima \u0107e pripremu primarnih, sekundarnih i tercijarnih publikacija morati pratiti neposredno referalne i izlo\u017ebene (agresivna dokumentacija) funkcije:<\/em><\/p>\n

\n\t(4) Na razli\u010ditim organizacijskim nivoima, kao što su institucionalno-lokalni, lokalno-regionalni (dr\u017eavni), regionalno-nacionalni (regijsko povezivanje), nacionalno-kontinentalni, kontinentalno-globalni nivoi, moraju u\u0107i u svijesne aran\u017emane kako bi predstavljali aktivne »kontaktne to\u010dke« u svjetskoj mre\u017ei informacija, nešto poput globalne »psihosfere«, razbijaju\u0107i tako sve prepreke koje ograni\u010davaju slobodan priliv informacija; i<\/em><\/p>\n

\n\t(5)  uzimaju\u0107i u obzir nove znanstvene i tehni\u010dke pristupe za emisiju, transmisiju, akumulaciju, selekciju i apsorpciju informacija, nu\u017eno je preispitati funkcije tradicionalnih institucija, s posebnim naglaskom na edukativne i izvršno-operativne institucije, da prilagode fizi\u010dke, emocionalne i intelektualne faktore stvaranja i \u010duvanja uvjeta za jedan jedinstveni svijet“<\/em>.<\/p>\n

\n\tB. Te\u017eak, Informacione znanosti i slu\u017ebe: Njihova struktura, odnosi i politika \/ Information Sciencies and Services: Components, Relationships and Politics, INYU <\/em>1<\/strong>  (1-4) (1969) 28-29.<\/p>\n

\n\tUredni\u010dki svijet klasika informacijskih znanosti<\/strong><\/p>\n

\n\tSvaki znanstveni klasik ima neku znanstvenu rapravu ili knjigu u kojoj je sadr\u017ean njegov znanstveni credo<\/em>. Credo<\/em> znanstvenika i klasika informacijskih znanosti Bo\u017ee Te\u017eaka sadr\u017ean je u njegovom \u010dlanku „O istini u prirodnim naukama“ iz 1931. godine. To je uredni\u010dki i metodološki znanstveni manifest Te\u017eaka kao klasika informacijskih znanosti kojeg se striktno dr\u017eao cijeloga \u017eivota. Ne samo da on nije nikada odstupao od tog znanstvenog manifesta nego je iz godine u godinu potvr\u0111ivao i dopunjavao svoj \u017eivotni znanstveni credo<\/em>. U tom je \u010dlanku otišao ne samo ispred ondašnjeg nego i sadašnjeg vremena kad je ustvrdio da (cit.):<\/p>\n

\n\t„moderna znanost ne uzima nijedno tuma\u010denje kao potpuno istinito – istinito je u egzaktnoj znanosti samo zapa\u017eanje, jednostavna konstatacija. Zaklju\u010dci, gdje se izvode, doneseni su opet u obliku konstatacija. Zapa\u017eanje, konstatiranje je bitno: sve je statisti\u010dko, tiho poznavanje \u010dinjenica – nikakvo izdizanje ljudskog duha iznad same stvari. Sud na temelju opa\u017eanja zato još nije istinit, on mo\u017ee biti samo vjerojatan. To je  „kredo“ modernog znanstvenika“<\/em>.<\/p>\n

\n\tB. Te\u017eak, Nova Evropa<\/em> 24<\/strong> (1931) 179.<\/p>\n

\n\tTim svojim stavom Te\u017eak nije relativizirao prirodne znanosti, nego je samo opovrgao predrasude XIX. stolje\u0107a koje su se zasnivale na mehaniscisti\u010dkom u\u010denju Laplacea. Te\u017eak isti\u010de (cit.):<\/p>\n

\n\t„Mehanicisti\u010dko tuma\u010denje,<\/em>koje je do nedavno vladalo u egzaktnim znanostima, postalo je nedostatno, i prešlo se na statisti\u010dku metodiku obra\u0111ivanja izvjesnih procesa. Kauzalni princip tra\u017eio je to\u010dno odre\u0111enje stanovitog odnosa; \u010dovjek ne mo\u017ee to dati – najviše što \u010dovjek, nakon zapa\u017eanja, mo\u017ee da izrekne o nekom zbivanju, jeste tek vjerojatno“<\/em>.<\/p>\n

\n\tU skladu s tim suvremenim pogledima Te\u017eak odre\u0111uje i ulogu u\u010denjaka i urednika znanstvenih publikacija kad ka\u017ee:<\/p>\n

\n\t„Orijentacija, zauzimanje odre\u0111ena stava od strane \u010dovjeka prema pojavama s kojima je okru\u017een, to je osnovna potreba \u010dovjeka, a znanost je jedna od jakih manifestacija te potrebe. Znanstvene istine mogu biti trajne za \u010dovjeka ve\u0107inom u formi onih obi\u010dnih, jdnostavnih, posredno ili neposredno dobivenih opa\u017eanja. Sve što je više od toga nosi \u017eig relativnosti, za koji u mjernoj statisti\u010dkoj znanosti va\u017ei termin  vjerojatnost. No vjerojatnost nije više tuma\u010denje, ona ima u isti mah i karakter konstatacije, dakle opet onih istih opa\u017eanja, samo s umanjenom izvjesnoš\u0107u postojanja. Tamo, dakle, gdje prirodne znanosti tuma\u010de, tamo se se susre\u0107emo tek sa izvedenim istinama koje ne nose, kako smo vidjeli, znak neke apsolutnosti. One su relativne – i slu\u017ee \u010dovjeku, jer mu daju mogu\u0107nost najzgodnijeg snala\u017eenja u zbivanjima. One dolaze zato u isti red s moralnim istinama, za koje je tako\u0111er jedino i puno opravdanje: slu\u017eiti \u017eivotu“<\/em>.<\/p>\n

\n\tBudu\u0107i da istina nikad nije jedna i jedina, nego nastaje u vje\u010dnom \u010dovjekovom dijalogu sa svemirom, svijetom i drugim \u010dovjekom, nu\u017eno je obratiti pa\u017enju na otkrivanje, klasificiranje i posredovanje znanstvenih informacija, jer \u0107emo se tako daleko br\u017ee pribli\u017eavati kona\u010dnoj istini.<\/p>\n

\n\tU toj metodološkoj metodi klasika informacijskih znanosti Bo\u017ee Te\u017eaka egzistirala je permanentna \u017eivotna orijentacija za spoznavanjem novih informacijsko-komunikacijskih problema i uredni\u010dkih tehnologija. Jedan mo\u017ee posti\u0107i vrlo malo, dok svi mogu ostvariti daleko više – to je osnovni moto Te\u017eakovih znanstvenih i ure\u0111iva\u010dkih vještina. <\/p>\n

\n\tInformatologia Yugoslavica<\/em><\/strong>Bo\u017ee Te\u017eaka <\/strong><\/p>\n

\n\tKako se vidi iz proslova osniva\u010da i prvog urednika Informatologia Yugoslavica<\/em>,  Bo\u017ee Te\u017eaka, u prvom broju INYU <\/em>1<\/strong> (1969) \u010dasopis je u uredni\u010dkom smislu postavio temeljni zadatak da mora slu\u017eiti „pro\u010diš\u0107avanju pojmova, upravljanju postupcima, gra\u0111enju konfiguracija i struktura, ali prije svega istra\u017eivanju metoda i tehnika za integraciju tradicionalnih i konvecionalnih elemenata i kompleksa s onima koje nazivamo suvremenima i nekonvencionalnima“<\/em> (B. Te\u017eak, Uvod, INYU<\/em> 1<\/strong> (1-4) (1969) II.). U tijeku jednog uredni\u010dkog desetlje\u0107a i djelovanja na promišljanju znanosti i novih informacijskih zadataka Informatologia Yugoslavica<\/em> je pod vodstvom Bo\u017ee Te\u017eaka  znala\u010dki izvršila sve postavljene ciljeve i zadatake. Uspješno se othrvala svim pokušajima balkanske politizacije i odr\u017eala znanstveni pravac optimalne informacijske sinteze u skladu s razvojem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i novih informacijskih znanstvenih spoznaja koje je postavio utemeljitelj i prvi uredni\u010dki strateg Bo\u017eo Te\u017eak. Zahvaljuju\u0107i njegovom djelovanju Informatologia Yugoslavica<\/em> se uklju\u010dila u me\u0111unarodni znanstveni svijet i postala most sporazumijevanja s razvijenom svjetskom informacijskom produkcijom. Desetlje\u0107e Te\u017eakove Informatologia<\/em>-e obilje\u017eeno je u pojmovnom definiranju informatike kao znanstvene discipline za prijenos, pohranu, obradu i svrstavanje svih vrijednih informacija s pomo\u0107u kojih se \u010dovje\u010danstvo razvija u svim aspektima znanstvenog i umjetni\u010dkog ostvarenja.<\/p>\n

\n\tZnaju\u0107i vrlo dobro da se nijedna zna\u010dajnija novost ne mo\u017ee implementirati bez izobrazbe adekvatnih znanstvenih kadrova, Te\u017eak je usporedno s djelovanjem \u010dasopisa stvarao i razvijao obrazovnu reprezentativnu instituciju kao teoretsko-prakti\u010dni informati\u010dki poligon gdje bi se educirali mladi znanstveni kadrovi na postdiplomskim studijima u okviru Centra za postdiplomski studij Sveu\u010dilišta u Zagrebu. Informatologia <\/em>je predstavljala most sporazumijevanja s podru\u010dja informacijskih i komunikacijskih znanosti radi stvaranja koherentne obrazovne koncepcije unutar novonastale institucije koja do tada nije postojala. Informatologia <\/em>je postala informacijsko glasilo prema svijetu i svijeta prema nama. Prihva\u0107anjem svjetskog sistema mre\u017ea znanstvenih i tehni\u010dkih informacija (UNISIST) u Parizu 1971. na inicijativu UNESCO-a otpo\u010dela je uredni\u010dka borba Informatologia-<\/em>e za uspostavljanje svrhovitog sistema informiranja i komuniciranja na našim prostorima. U tom vremenu Bo\u017eo Te\u017eak kao glavni urednik piše \u010dlanke i popularne prikaze novog sistema znanstvenih i tehni\u010dkih informacija, jer se bez uklju\u010divanja u taj novi sustav ne mo\u017ee pravilno niti ubrzano razvijati naše gospodarstvo i znanost u skladu s me\u0111unarodnim zahtjevima za primjenu znanstvenih i tehni\u010dkih informacija.<\/p>\n

\n\tEdukativno i javno djelovanje Bo\u017ee Te\u017eaka  <\/strong><\/p>\n

\n\tKako je stvorena nova informacijska i komunikacijska tehnologija i afirmiran sustav elektroni\u010dkog komuniciranja – prvi put u povijesti – ostvarene su pretpostavke za prijenos ne više samih informacija nego i samog procesa informacijske obrade. Time je zauvijek završena era javnog informiranja i otvorena nova perspektiva za izgradnju sistema javnog komuniciranja po principu svi, sa svima, o svemu, potpuno, argumentirano i osobno odgovorno. Bo\u017eo Te\u017eak je vizijski uo\u010dio crtu razdjelnicu kako u razvoju komunikološke teorije, tako i komunikacijske prakse, na svim razinama edukacije.<\/p>\n

\n\tZnanstveni doprinos Bo\u017ee Te\u017eaka informacijskim znanostima<\/strong><\/p>\n

\n\tZnanstveni doprinos Bo\u017ee Te\u017eaka za utemeljenje informacijskih znanosti mo\u017eemo promatrati i analizirati u dvadesetak razvojnih etapa.<\/p>\n

\n\t– Prva etapa je obilje\u017eena intezivnim traganjem za humanisti\u010dkom pozicijom znanstvenika i orijentacijom \u010dovjeka prema novim spoznajama u svakodnevnom \u017eivotnom i znanstvenom okru\u017eenju. Bo\u017eo Te\u017eak je ukazivao da je nu\u017eno obratiti pa\u017enju na otkrivanje, klasificiranje i posredovanje znanstvenih informacija, <\/em>jer je u me\u0111usobnoj komunikaciji znanstvenika daleko br\u017ee pribli\u017eenje kona\u010dnim istinama koje vode znanstvenom napretku;<\/p>\n

\n\t– U punom metodološkom zanosu egzistirala je permanentna \u017eivotna orijentacija Bo\u017ee Te\u017eaka za znanstveno utemeljenje i istra\u017eivanje informacijsko-komunikacijskih problema<\/em>;<\/p>\n

\n\t– 1961. stvorio je prvu obrazovnu informacijsku jezgru pod nazivom Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacionih znanosti (CSBDIZ) u sklopu  Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dilišta u Zagrebu. Uvo\u0111enjem pincipa interdisciplinnarnosti u postdiplomsku obrazovnu informacijsku jezgru <\/em>1964. Bo\u017eo Te\u017eak studij CSBDIZ-a postavlja kao sveu\u010dilišni postdiplomski studij Sveu\u010dilišta u Zagrebu;<\/p>\n

\n\t– Svojim specijalisti\u010dkim znanjem iz podru\u010dja dokumentalistike i informatike uvodi i prenosi me\u0111unarodnu znanstvenu relevantnu informacijsku literaturu iz bibliotekarstva, dokumentalistike i informatike u naše sveu\u010dilišne i znanstvene prostore u cilju izgradnje i stvaranja novih bibliote\u010dnih i informacijskih centara<\/em> u skladu s razvojem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologijja;<\/p>\n

\n\t– Temeljem njegove informacijske studije o djelotovornosti nekonvencionalnih sistema, metoda i tehnika u emisiji, transmisiji, selekciji i apsorpciji informacija, 1967. utemeljuje Referalni centar Sveu\u010dilišta u Zagrebu u cilju povezivanja nastave i izlo\u017ebene dokumentacijske djelatnosti. Referalni centar Sveu\u010dilišta u Zagrebu Te\u017eak je osmislio kao interdisciplinarnu, multidisciplinarnu i transdisciplinarnu ustanovu znanstvenog, studijskog i operativnog sveu\u010dilišnog zna\u010daja za promicanje i referiranje informacija i komunikacija. Znanstveno-stru\u010dni materijali, dokumenti, publikacije i polupublikacije trebaju biti dostupne (pod odre\u0111enim uvjetima) i pristupa\u010dne svim zaintetresiranim korisnicima; <\/p>\n

\n\t– Koncepcijski i informacijski osmišljava i osamostaljuje Internacionalnu stalnu izlo\u017ebu publikacija (ISIP) kao referentnu biblioteku i izlo\u017ebeni centar za specijalne izlo\u017ebe i zbirke Sveu\u010dilišta u Zagrebu koji samostalno djeluje kao organizacijska i zasebna jedinica Referalnog centra od 1967. <\/p>\n

\n\t– Sustavno utemeljuje informacijsko-dokumentacione djelatnosti (referalne, bibliografske, kataloške i indeksirane zbirke), podatke o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim radovima, znanstvenim standardima, normama, patentima i drugim informacijskim publikacijama i polupublikacijama;<\/p>\n

\n\t– Konzistentno utemeljuje znanost o informacijama te znanstveno opredjeljuje i definira temeljne operativne informacijske pojmove (informatika, informatologija, informacijska podru\u010dja, muzeologija, arhivistika, bibliotekarstvo, dokumentalistika, informacijski stru\u010dnjaci, abstraktori, znanstveni informatori, obra\u0111iva\u010di informacijskih znanosti, stru\u010dnjaci za za obradu podataka i informacija);<\/p>\n

\n\t– Promi\u010de stvaranje informacijsko-komunikacijskih struktura koje \u0107e ostvariti slobodan protok informacija i komunikacija na svim razinama;<\/p>\n

\n\t– Utemeljuje i programski osmišljava Multifunkcionalnu konferenciju »Društveni i tehnološki aspekti informacija i komunikacija« koja je znanstvenim i stru\u010dnim krugovima prikazala postignu\u0107a i budu\u0107nost razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija kod nas i u svijetu;<\/p>\n

\n\t– Sustavno utemeljuje informacijsku znanost i razrješava pojmovnu dilemu informatika \/ informatologija koja je trebala obuhvatiti cjelokupni kompleks emisije – transmisije – akumulacije – selekcije – apsorpcije informacija; ETAkSA kompleks postaje temeljna informacijska spoznaja za sustavnu nadgradnju informacijskih znanosti;<\/p>\n

\n\t– 1969. utemeljuje  prvi informacijski znanstveni \u010dasopis koji nosi naziv Informatologia Yugoslavica<\/em> (1969-1979.); kao glavi urednik toga jedinstvenog regionalnog \u010dasopisa piše znanstvene \u010dlanke i popularne prikaze novog sustava znanstvenih i tehni\u010dkih informacija. Bez uklju\u010divanja u svijet razvijenih ne mo\u017ee pravilno niti ubrzano razvijati naša informacijska znanost i gospodarstvo koje sve više tra\u017ei direktnu primjenu znanstvenih i tehni\u010dkih informacija u komunikacijskoj praksi.<\/p>\n

\n\t– Njegovi kapitalni informacijski radovi objelodanjeni su u znanstvenom \u010dasopisu Informatologia Yugoslavica<\/em> 1<\/strong> (1-4) (1969) te postavljaju osnovne pojmove:<\/p>\n

\n\ta) Informaciono-dokumentacioni-komunikacioni (INDOK) sistem – Emisiono-transmisiono-akumulaciono-selekciono-apsorpcioni (ETAkSA) kompleks kao konceptualna podloga INDOK-sistema;<\/p>\n

\n\tb) Informacione znanosti i slu\u017ebe: njihova struktura, odnosi i politika;<\/p>\n

\n\tc) Uloga malih zemalja u stvaranju internacionalnih sistema informacija: sudjelovanje Jugoslavije;<\/p>\n

\n\td) Promemorija za teze o razvoju informaciono-dokumentaciono-komunikacionih slu\u017ebi u SR Hrvatskoj;<\/p>\n

\n\te) Referalni Centar Sveu\u010dilišta u Zagrebu;    <\/p>\n

\n\t– Utemeljuje informacijsku znanost i sustavno odre\u0111uje budu\u0107i razvoj informacijskih znanosti u regiji i na prostorima Hrvatske;<\/p>\n

\n\t– Primjenjuje inicijativu UNESCO-a iz 1971. o implementaciji Svjetskog sistema (mre\u017ea) znanstvenih i tehni\u010dkih informacija<\/em> (UNISIST) kako bi se najve\u0107i tadašnji svjetski informacijski poduhvat prikazao i ostvario u zemlji koja još nije organizirala niti svoje biblioteke po decimalnom klasifikacijskom sustavu;<\/p>\n

\n\t– Koncepcijsko zalaganje za izradu interdisciplinarnog projekta o transformiranju Nacionalne i sveu\u010dilišne biblioteke u Zagrebu i uspostavljanje Nacionalnog informati\u010dkog centra Hrvatske (NIC) u smislu odrednica UNISIST-a. Posebno se zalagao za objedinjavanje i funkcionalnu koncentraciju svih vode\u0107ih bibliote\u010dnih ustanova Hrvatske u NIC (NSB, Arhiv Hrvatske, Biblioteka JAZU, Zavod za statistiku SRH, Referalni centar Sveu\u010dilišta i Leksikografski zavod);<\/p>\n

\n\t– Vizionarskom intencijom dopunio je program postdiplomskih studija s novim znanstvenim disciplinama, i to: iz muzeologije (1965.) i zaštite spomenika kulture i prirode studijem arhivistike (1969.), informatologije (1970.) i komunikologije (1980.);<\/p>\n

\n\t– Novim studijskim programima iz bibliotekarstva, muzeologije, arhivistike, informatologije i komunikologije omogu\u0107io je status sveu\u010dilišnim znanstvenimdisciplinama koje danas zauzimaju klju\u010dnu znanstvenu poziciju na Sveu\u010dilištu u Zagrebu u znanstvenom polju informacijskih znanosti;<\/p>\n

\n\t– Stvorio je programske i organizacijske preduvjete za uspostavljanje dva suvremena informacijska studija na Sveu\u010dilištu u Zagrebu: Fakulteta za organizaciju i informatiku Vara\u017edin i Studija informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu;<\/p>\n

\n\t– Svojim radom i radnom vizijom ostavio je duboke znanstvene tragove koji su omogu\u0107ili uspostavljanje znanstvenog polja informacijskih znanosti na znanstvenom prostoru Republike Hrvatske;<\/p>\n

\n\t– Ukupnim znanstvenim radom pridonio je afirmaciji i popularizaciji informacijskih studijskih disciplina na hrvatskim i regionalnim sveu\u010dilištima.<\/p>\n

\n\tMo\u017eemo zaklju\u010diti da je informacijski znanstvenik Bo\u017eo Te\u017eak uvijek stvarao i mislio preko tadašnje generacije i predvi\u0111ao novo informacijsko i komunikacijsko nadolaze\u0107e vrijeme. Informacijska znanstvena misao Bo\u017ee Te\u017eaka odredila je današnje novo povijesno razdoblje informacijskih znanosti koje sve više odre\u0111uju informacijski i komunikacijski procesi, interakcijsko komuniciranje, nova informacijska i komunikacijska tehnologija i širenje mre\u017ee gra\u0111ana Interneta.<\/p>\n

\n\tInformatizaciju i demokratizaciju društva moramo zato tra\u017eiti na znanstvenim zasadima Bo\u017ee Te\u017eaka i punom zamahu i razvoju informacijskih znanosti. Nove informacijske mre\u017ee omogu\u0107uju interakcijsko komuniciranje u globalnom kibernetskom prostoru. Utemeljitelj znanstvenog izdavaštva iz informacijskih znanosti na našim prostorima doista jest Bo\u017eo Te\u017eak koji je afirmirao novu paradigmu informacijskih znanosti.<\/p>\n

\n\tUredni\u010dki rad i djelo svjetski priznatog informatologa i komunikologa Bo\u017ee Te\u017eaka vrijedan je znanstveni doprinos informacijskim znanostima kako u teorijskom tako i u prakseološkom smislu. Bo\u017ei Te\u017eaku pripada povijesno mjesto klasika informacijskih znanosti u smislu znanstvenog doprinosa razvoju informacijskih znanosti i znanstvene publicistike na našim i me\u0111unarodnim  informacijskim prostorima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mario Plenkovi\u0107 Znanstvena i publicisti\u010dka vizija Bo\u017eo Te\u017eak, hrvatski informacijski znanstveni vizionar, humanist i sveu\u010dilišni profesor, kemi\u010dar, informatolog, komunikolog i urednik znanstvenih \u010dasopisa i drugih publikacija obilje\u017eio je svojim djelom povijesni razvoj znanstvene publicistike u 20. stolje\u0107u na hrvatskim i me\u0111unarodnim prostorima. Osnivanjem prvog znanstvenog \u010dasopisa iz polja informatologije (1969.) postavio je znanstvene temelje za […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,2],"tags":[],"class_list":["post-1250","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-100-godina-boze","category-zrs"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1250"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1250\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}