{"id":2111,"date":"2011-11-19T11:19:00","date_gmt":"2011-11-19T11:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/zrstest.zrs.hr\/index.php\/2011\/11\/19\/vitamin-c-se-proizvodi-iz-limuna-ne-budite-naivni\/"},"modified":"2011-11-19T11:19:00","modified_gmt":"2011-11-19T11:19:00","slug":"vitamin-c-se-proizvodi-iz-limuna-ne-budite-naivni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/2011\/11\/19\/vitamin-c-se-proizvodi-iz-limuna-ne-budite-naivni\/","title":{"rendered":"Vitamin C se proizvodi iz limuna? Ne budite naivni!"},"content":{"rendered":"<div>\n<p>\n\t\tNutricionisti se uglavnom sla\u017eu da nam je dnevno potrebno od 90 do 100 mg vitamina C. Gdje ga sve ima i od \u010dega se proizvode farmaceutski pripravci vitamina C? Hrvatski stru\u010dnjaci odgovaraju na ova pitanja. Svjetska zdravstvena organizacija ima \u010dak i ni\u017ee standarde nego mnoge ameri\u010dke i kanadske udruge nutricionista, pa kao nu\u017enu dnevnu dozu navodi oko 45 miligrama vitamina C. Gdje bismo ovu dozu mogli prona\u0107i u prirodi? Istra\u017eivanja su pokazala da 100 grama mesnatog dijela najkiselijeg limuna sadr\u017ei 44 miligrama askorbinske kiseline ili vitamina C, dok ista koli\u010dina acerole sadr\u017ei 4.600 miligrama ovog vitamina. &Scaron;to je acerola? Promjer joj je samo dva centimetra, me\u0111utim ovo vo\u0107e gorko-slatkog okusa sadr\u017ei 50 puta vi&scaron;e vitamina C nego naran\u010da i 100 puta vi&scaron;e nego limun. Samo \u010detiri takve prirodne vo\u0107ne &#39;kapsule&#39; zadovoljavaju dnevne potrebe odraslog \u010dovjeka za vitaminom C. Ni crveni luk nije lo&scaron; izbor. Osim kalcija i fosfora, nudi i askorbinsku kiselinu. Slatka crvena paprika je jo&scaron; jedan prirodni rudnik vitamina C. Polovica &scaron;alice narezane svje\u017ee paprike sadr\u017ei 142 mg vitamina C i samo 20 kalorija (ista koli\u010dina zelene paprike donosi 60 mg vitamina C). Kuhana verzija iste koli\u010dine ovog crvenog povr\u0107a nudi 116 mg vitamina C. Jedan srednje veliki kivi sadr\u017ei 70 mg vitamina C, ba&scaron; kao i srednje velika naran\u010da. <strong>Treba li nam taj dodatni vitamin C ili putem hrane mo\u017eemo zadovoljiti svoje potrebe?<\/strong><br \/>\n\t\t&#39;Konzumiranjem limuna i drugog vo\u0107a mo\u017eemo u potpunosti zadovoljiti dnevne potrebe za vitaminom C. Sporta&scaron;i i osobe pod fizi\u010dkim optere\u0107enjem trebali bi pove\u0107ati unos tog vitamina jer je on antioksidans, a poja\u010dan metabolizam rezultira pove\u0107anjem razine slobodnih radikala u stanicama, pa ponekad te razine prema&scaron;e na&scaron;e enzimatske kapacitete njihovog uklanjanja. Nobelovac<strong> Linus Pauling<\/strong> dnevno je uzimao i do 12 g vitamina C (npr. kad bi obolio od gripe &ndash; povi&scaron;enje temperature tako\u0111er povisuje razinu slobodnih radikala), a do\u017eivio je 90 godina. Konzumacija velikih doza tog vitamina je jo&scaron; uvijek upitna, no \u010dinjenica je da je kod ve\u0107ine sisavaca (koji ga mogu sami sintetizirati) razina vitamina C deseterostruko vi&scaron;a nego u \u010dovjeka&#39;, odgovorio nam je dr. sc. <strong>Mladen Biru&scaron;<\/strong>, predstojnik Zavoda za op\u0107u i anorgansku kemiju i redoviti profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.<\/p>\n<div>\n\t\t<strong>Prirodni izvor vitamina C<\/strong><\/div>\n<div>\n\t\tCrvena paprika, limun, kivi, naran\u010da, &scaron;ipak, crveni luk i ribiz sadr\u017ee ve\u0107e koli\u010dine vitamina C. Me\u0111utim, on se nalazi i u ve\u0107ini drugog vo\u0107a i povr\u0107a, pa je raznovrsna prehrana sasvim dovoljna za podmirivanje dnevnih doza.<\/div>\n<div>\n\t\t<br \/>\n\t\t<strong>Vitamin C koji kupujemo u tabletama ili u teku\u0107em obliku proizvodi se iz koncentrata vo\u0107a i povr\u0107a bogatog ovom supstancom? <\/strong><br \/>\n\t\t&#39;U na\u010delu se vitamin C proizvodi iz &scaron;e\u0107era glukoze. A glukoza se dobiva hidrolizom &scaron;kroba, odnosno iz gotovo svih \u017eitarica. Ne dobiva se iz vo\u0107a jer bi to bilo preskupo. Naime, u limunu je sadr\u017eaj glukoze zanemariv, ali je sadr\u017eaj vitamina C vrlo visok i konzumiranjem tog i drugog vo\u0107a mo\u017eemo u potpunosti zadovoljiti dnevne potrebe&#39;, odgovara dr. Biru&scaron;.<\/p>\n<p>\t\t<strong>Mnogi ipak konzumiraju vitamin C u tabletama. Kako se on to\u010dno dobiva?<\/strong><br \/>\n\t\t&#39;Industrijske metode proizvodnje vitamina C uklju\u010duju kombiniranje biotehnologije i kemijske tehnologije, no zbog sve zahtjevnijih uvjeta u smislu zaga\u0111enja okoli&scaron;a, razvijaju se industrijske metode koje su dominantno biotehnolo&scaron;ke. U kemijsko-tehnolo&scaron;koj proizvodnji koriste se razli\u010dite kiseline (ovisno o proizvo\u0111a\u010du), a u starijem postupku i aceton, te anorganski katalizatori (platina, nikal, pa i kalijev permanganat koji je izuzetno opasan po zdravlje). Kvaliteta kona\u010dnog proizvoda ovisi o primijenjenom postupku pro\u010di&scaron;\u0107avanja. U novije vrijeme razvijaju se nove biotehnolo&scaron;ke metode u kojima dominira fermentacija, i to osim glukoze i nekih drugih &scaron;e\u0107era. Vitamin C se vi&scaron;e ne proizvodi u Hrvatskoj, pa tehnologija uvezenog proizvoda ovisi o inozemnoj tvrtki. Naj\u010de&scaron;\u0107e su to kineski proizvo\u0111a\u010di, pa je te&scaron;ko re\u0107i koje postupke koriste, no uglavnom su koristili kombinirane postupke proizvodnje.&#39;<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nutricionisti se uglavnom sla\u017eu da nam je dnevno potrebno od 90 do 100 mg vitamina C. Gdje ga sve ima i od \u010dega se proizvode farmaceutski pripravci vitamina C? Hrvatski stru\u010dnjaci odgovaraju na ova pitanja. Svjetska zdravstvena organizacija ima \u010dak i ni\u017ee standarde nego mnoge ameri\u010dke i kanadske udruge nutricionista, pa kao nu\u017enu dnevnu dozu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2112,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59,2],"tags":[],"class_list":["post-2111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","category-zrs"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2111"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2111\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}