{"id":2425,"date":"2012-07-09T10:31:00","date_gmt":"2012-07-09T10:31:00","guid":{"rendered":"https:\/\/zrstest.zrs.hr\/index.php\/2012\/07\/09\/sjecanje-na-univerzijadu-87\/"},"modified":"2012-07-09T10:31:00","modified_gmt":"2012-07-09T10:31:00","slug":"sjecanje-na-univerzijadu-87","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/2012\/07\/09\/sjecanje-na-univerzijadu-87\/","title":{"rendered":"Sje\u0107anje na UNIVERZIJADU 87′"},"content":{"rendered":"
\n\tU nedjelju 8. srpnja navršilo se \u010detvrt stolje\u0107a od spektakularnog po\u010detka Univerzijade, 14. me\u0111unarodnih studentskih sportskih igara, koje za noviju povijest Zagreba zna\u010de mnogo više od jedne sportske manifestacije. Po svojoj raskoši, a pogotovo po dugoro\u010dnim posljedicama to je bio najve\u0107i spektakl odr\u017ean u Zagrebu u njegovoj devetstoljetnoj povijesti pa u pam\u0107enju Zagrep\u010dana Univerzijada zauzima ono mjesto koje u nekim drugim gradovima poput Sarajeva ili Barcelone imaju olimpijske igre. Nakon desetlje\u0107a sivila i sustavne devastacije, Zagreb je tih vru\u0107ih ljetnih dana 1987. odjednom po\u010deo \u017eivjeti nekim novim velegradskim ritmom i kozmopolitskim duhom. Sumorna stvarnost je nakratko zaboravljena i kao da je za\u017eivjela parola ''kruha i igara'', o \u010demu svjedo\u010de i re\u010denice tadašnjeg novinara Vladimira Drobnjaka objavljene u Vjesniku: Eto barem nekoliko dana nismo razbijali glavu trocifrenom inflatornom prozom, ve\u0107 smo brojali stotke naših košarkaških reprezentacija. Tko da misli o beskona\u010dnoj minuta\u017ei neproduktivnosti kad se u bazenu i na tartanu krote stotinke. I nismo gledali te\u010dajne liste dok su rasle naše akcije na burzi medalja.<\/p>\n

\n\t\tSvijet mladih za svijet mira<\/strong><\/p>\n

\n\t\tPod geslom ''Svijet mladih za svijet mira'', od 8. do 19. srpnja 1987. natjecalo se 3195 sportaša iz 122 zemlje u 12 sportova (atletika, košarka, ma\u010devanje, nogomet, gimnastika, plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo, tenis, odbojka, veslanje i kajak) i 130 pojedina\u010dnih disciplina u 77 sportskih objekata. Osim sportaša, na Univerzijadi su sudjelovale i 1682 slu\u017ebene osobe i treneri, te 749 sudaca, akreditirano je bilo 1570 akreditiranih novinara, 25.700 dobrovoljaca opslu\u017eivalo je razli\u010dite slu\u017ebe, a u sve\u010danom otvaranju Univerzijade sudjelovalo je 12.500 izvo\u0111a\u010da.<\/p>\n

\n\t\tUkupno je bilo 43.975 akreditiranih osoba, što uklju\u010duje i oko 9500 osoba anga\u017eiranih na poslovima sigurnosti kojima je na \u010delu bio kasniji zapovjednik Vojne policije Mate Lauši\u0107. Univerzijadu je na veli\u010danstvenoj sve\u010danosti na Dinamovu stadionu, koji je re\u017eirao Paolo Magelli, otvorenom proglasio predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Lazar Mojsov, plamen je upalio Dra\u017een Petrovi\u0107, a prisegu je u ime svih sportaša polo\u017eila atleti\u010darka Slobodanka \u010colovi\u0107. Osim politi\u010dkog vrha Jugoslavije, u Zagrebu su povodom Univerzijade bili i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Javier Pérez de Cuéllar i predsjednik Me\u0111unarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch.<\/p>\n

\n\t\tSport je, me\u0111utim, bio samo okosnica za brojne kulturne doga\u0111aje i samo povod da Zagreb do\u017eivi pravu renesansu kad je u pitanju izgradnja novih objekata i obnova starih te rješavanje infrastrukturnih problema. U potpunosti je ure\u0111en tadašnji Trg Republike, obnovljeno je 65 fasada u središtu grada, sagra\u0111eni su dvorana Cibone s poslovno-trgova\u010dkim centrom i neboderom, sportski centar Mladost, dvorane Martinovka i Sutinska vrela, sportske dvorane Ekonomskog fakulteta, MIOC-a i srednje kemijske škole, dotad zapušteno jezero Jarun ure\u0111eno je u sportsko-rekreacijski centar, Zagreb je dobio novi Autobusni kolodvor i novi ulaz Zagreba\u010dkog velesajma, a na Gornjem gradu galeriju Gradec. Sagra\u0111eni su hoteli Holiday, I i Panorama, obnovljeni su Dom sportova, dvorana Kutija šibica, sportski tereni na Šalati, stadioni Dinama i Zagreba te studentski domovi Stjepan Radi\u0107 i Cvjetno koji su privremeno pretvoreni u sportska sela.<\/p>\n

\n\t\tProdu\u017eena tramvajska pruga i otvorene brojne trgovine<\/strong><\/p>\n

\n\t\tU staroj zgradi gimnazije na Rooseveltovom trgu ure\u0111en je Muzej Mimara, Arheološki muzej dobio je lapidarij, tramvajska pruga produljena je sve do Vrbana, a dovršen je i tramvajski prsten u Novom Zagrebu. Pored Vjesnikova nebodera sagra\u0111en je press centar u koji \u0107e se kasnije preseliti redakcije Vjesnika, Ve\u010dernjeg lista i Sportskih novosti, u Pre\u010dkom je izgra\u0111en Centar za automatsku obradu podataka (CAOP), a otvoreno je i oko 80 novih trgovina, od kojih desetak bescarinskih.<\/p>\n

\n\t\tZagreb je Univerzijadom riješio probleme za koje bi mu normalnim razvojem doga\u0111aja trebalo vjerojatno dva desetlje\u0107a te je iz jedne nekomercijalne sportske manifestacije uspio izvu\u0107i veliku medijsku i strukturnu dobit. Profitirala je me\u0111utim cijela sjeverozapadna Hrvatska jer iako je Zagreb bio doma\u0107in, Univerzijada je odr\u017eana u još devet mjesta koja su dobila nove sportske terene. Bili su to Bjelovar, \u010cakovec, Jastrebarsko, Karlovac, Kumrovec, Petrinja, Sisak, Vara\u017edin i Sveti Ivan Zelina, kao i Velika Gorica, Samobor i Zapreši\u0107 koji su tada kao op\u0107ine bili dio Grada Zagreba.<\/p>\n

\n\t\tKako je uop\u0107e došlo do toga da glavni grad Hrvatske u nepovoljnim politi\u010dkim i gospodarskim okolnostima postane doma\u0107in jedne velike me\u0111unarodne sportske priredbe? Ideja se pojavila tijekom Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine, a u korist Zagrebu išla je \u010dinjenica da je Beograd 1975. u posljednji trenutak otkazao organizaciju planirane Univerzijade. Nakon toga na brzinu je organizirana zamjenska Univerzijada u Rimu, ali samo u atletici pa se Jugoslavija na neki na\u010din trebala oprati od te sramote. Naravno, više nije bilo ozbiljno ra\u010dunati s Beogradom kao doma\u0107inom.<\/p>\n

\n\t\tZagreb je 1980. osnovao inicijativni, a zatim i pripremni odbor te je naposlijetku Sveu\u010dilišni savez za fizi\u010dku kulturu Jugoslavije podnio slu\u017ebenu kandidaturu za Univerzijadu 1987. Izvršnom odboru Me\u0111unarodne studentske sportske federacije (FISU) koja je odluku donijela 12. svibnja 1984. u Veneciji. Put do toga nije bio jednostavan, ali niti potpuno pošten. Na \u010delu Izvršnog odbora bio je Primo Nebiolo, predsjednik Svjetske atletske federacije \u010dija slabosti su bila javna priznanja pa je odlu\u010deno da ga se ''kupi'' obe\u0107anjem da \u0107e dobiti po\u010dasni doktorat Sveu\u010dilišta u Zagrebu. No, Izvršni odbor imao je 21 \u010dlana, a kako bi se osigurala ve\u0107ina trebalo je i ostalima prona\u0107i slabe to\u010dke, tako da je jednom Fincu omogu\u0107en dvotjedni boravak na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu uz besplatan luksuzni smještaj.<\/p>\n

\n\t\tNismo podlegli pritiscima Beograda<\/strong><\/p>\n

\n\t\tNa koncu je Zagreb dobio potporu 14 \u010dlanova Izvršnog odbora, više od Brisbanea i New Delhija. Skupština Grada Zagreba je 26. lipnja 1984. osnovala Organizacijski odbor za \u010dijeg je predsjednika izabran Josip Vrhovec, hrvatski \u010dlan Predsjedništva SFRJ, dok je glavni tajnik (tada se zvao generalni sekretar) bio košarkaški trener Mirko Novosel. Osnovani su i Izvršni odbor koji je vodio Vladimir Pezo te Radna zajednica Univerzijade ‘87 s funkcijom organizacije, koordinacije i realizacije poslova i zadataka na svim podru\u010djima. Koncepcija priprema za Univerzijadu prihva\u0107ena je na sjednici 23. travnja 1985. i tada se krenulo u njihovu realizaciju.<\/p>\n

\n\t\tSretna okolnost bila je \u010dinjenica da se Beograd u to vrijeme kandidirao za ljetne olimpijske igre 1992. pa su Univerzijada u Zagrebu i sva popratna ulaganja trebali poslu\u017eiti kao primjer da Jugoslavija mo\u017ee organizirati ovako zahtjevna i velika sportska doga\u0111anja. Kad je Beograd 1986. izgubio kandidaturu, ve\u0107 je bilo kasno da se pritiscima iz Srbije zaustavi zaustavi zagreba\u010dka Univerzijada.<\/p>\n

\n\t\t <\/p>\n

\n\t\tDRUGI NASTAVAK:<\/strong><\/span><\/a><\/p>\n

\n\t\tNisu htjeli da Petrovi\u0107 zapali plamen Univerzijade<\/strong><\/span><\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nedjelju 8. srpnja navršilo se \u010detvrt stolje\u0107a od spektakularnog po\u010detka Univerzijade, 14. me\u0111unarodnih studentskih sportskih igara, koje za noviju povijest Zagreba zna\u010de mnogo više od jedne sportske manifestacije. Po svojoj raskoši, a pogotovo po dugoro\u010dnim posljedicama to je bio najve\u0107i spektakl odr\u017ean u Zagrebu u njegovoj devetstoljetnoj povijesti pa u pam\u0107enju Zagrep\u010dana Univerzijada zauzima […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2426,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24,59],"tags":[],"class_list":["post-2425","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dogadaji-vrijeme","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2425","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2425"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2425\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2426"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2425"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2425"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2425"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}