{"id":2762,"date":"2013-10-18T11:59:00","date_gmt":"2013-10-18T11:59:00","guid":{"rendered":"https:\/\/zrstest.zrs.hr\/index.php\/2013\/10\/18\/luka-kalinovcic-i-luka-lujo-dondivic-sretan-vam-imendan-majsori\/"},"modified":"2013-10-18T11:59:00","modified_gmt":"2013-10-18T11:59:00","slug":"luka-kalinovcic-i-luka-lujo-dondivic-sretan-vam-imendan-majsori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/2013\/10\/18\/luka-kalinovcic-i-luka-lujo-dondivic-sretan-vam-imendan-majsori\/","title":{"rendered":"LUKA KALINOV\u010cI\u0106 I LUKA (LUJO) DON\u0110IVI\u0106 – sretan vam imendan majsori!"},"content":{"rendered":"
\n\tIako nije bio o\u010devidac doga\u0111aja što ih opisuje u Evan\u0111elju, Sveti Luka Evan\u0111elist – pisac tre\u0107eg Evan\u0111elja i Djela apostolskihbio je dostojan i vjeran slu\u017ebenik evan\u0111eoske poruke. Zato ga Crkva sa zahvalnoš\u0107u slavi kao evan\u0111elista, jednog od \u010detvorice, koji nam po Bo\u017ejem nadahnu\u0107u napisaše najdragocjeniju poruku. O Lukinom \u017eivotu ne zna se gotovo ništa, a svi podaci dolaze iz kasnijih predaja. Porijeklom Sirijac, po zanimanju lije\u010dnik, sveti Luka je prilagodio svoj izri\u010daj kako bi Radosna vijest bila što razumljivija svim krš\u0107anima poganskog porjekla, što je i on sam bio. Iako nije bio u\u010denik za vrijeme Isusovog boravka na zemlji, sveti Luka nam je svojim pisanim tragom prenio dragocjene poruke.<\/p>\n

\tSveti Luka je bio Sirijac rodom iz Antiohije. Potjecao je iz poganske, a ne \u017eidovske sredine. To svjedo\u010de sveti Irenej, Tertulijan, Origen, a posredno i sam sveti Pavao. Prema Muratorijevu kanonu nije vidio ni slijedio Isusa za njegova \u017eivota na zemlji.<\/p>\n

\tPavlove poslanice te Djela apostolska pokazuju da je bio pratilac i u\u010denik svetoga Pavla.<\/p>\n

\tUz Pavla ga nalazimo prvi put na apostolovu drugom misijskom putovanju, tamo od Troade do Filipa. Postoji mogu\u0107nost da je u Filipima ostao do godine 57. utvr\u0111uju\u0107i ondje apostolovo misijsko djelo. U prolje\u0107e godine 58. nalazimo ga opet u istome gradu uz sv. Pavla, kojeg prati na njegovu povratku u Jeruzalem. Ondje odmah bijaše uspostavio vezu s apostolom Jakovom. Tamo je tako\u0111er imao priliku susresti barem neke od onih \u017eena što ih on jedini od evan\u0111elista spominje u Evan\u0111elju. Mogao je isto tako susresti i one "slu\u017ebenike rije\u010di" koji su jedan od izvora njegova evan\u0111eoskoga spisa.<\/p>\n

\tOn sam u predgovoru svoga Evan\u0111elja piše ovako:<\/p>\n

\t"Budu\u0107i da su mnogi pokušali srediti pripovijedanje o doga\u0111ajima što su se dogodili me\u0111u nama, kako su nam ih predali oni koji su od po\u010detka bili o\u010devici i sluge Rije\u010di, u\u010dini se i meni dobro, pošto sam ih pomno ispitao sve od po\u010detka, da ti ih napišem po redu, preuzvišeni Teofile, da se osvjedo\u010diš o sigurnosti nauka kojeg si primio" (Lk 1,1-4<\/em>).<\/p>\n

\tSveti Luka je pratio sv. Pavla na njegovu putovanju u Rim te nam je o tome u Djelima apostolskim ostavio dragocjen dnevnik puta. S apostolom naroda je bio i za vrijeme njegova prvoga rimskoga tamnovanja, a isto tako i za drugoga, kad su ga svi ostavili. Apostol sa \u017ealoš\u0107u piše Timoteju: "Jedini je Luka sa mnom" (2 Tim 4,11<\/em>).<\/p>\n

\tLuka se u Rimu vjerojatno susreo i s Petrom i s Markom, no na njega je ipak imao najve\u0107i utjecaj Pavao. Ništa sigurno ne znamo o \u017eivotu sv. Luke nakon Pavlove smrti. Sv. Epifanije ga je doduše u\u010dinio apostolom Dalmacije, Italije i Makedonije, sv. Grgur Nazianski evangelizatorom Ahaje, Metafraste, Egipta i Tebaide, no sve je to povijesno nepouzdano. Isto\u010dnja\u010dka hagiografija, koja se temelji na jednom antimarcionitskom spisu, zvanom Prolog, a koju slijedi i sveti Pavlin iz Nole, pridaje sv. Luki 84 godine \u017eivota. Prema jednoj predaji, umro je u dobi od 84 godine u Tebi u Gr\u010dkoj.<\/p>\n

\tLatinski Prolog dodaje da je \u017eivio u celibatu, dok jedan drugi spis, koji slijede i neki ugledni pisci, kao sv. Izidor i sv. Beda \u010casni, daje sv. Luki 74 godine \u017eivota. Nesigurno je i mjesto smrti sv. Luke. Isto tako na\u010din smrti. Jedni dr\u017ee da je umro naravnom smr\u0107u, dok drugi misle da je poginuo kao mu\u010denik. Crkva ga u bogoslu\u017eju slavi kao mu\u010denika i upotrebljava za njegov blagdan liturgijsko ruho crvene boje.<\/p>\n

\tSmatra se da je sveti Luka naslikao prve ikone. Najpoznatija od tih ikona svakako je Carigradska Bogorodica koja je izme\u0111u 8. i 9. stolje\u0107a prenijeta u Padovu, te se i ona \u010duva u bazilici svete Justine.<\/p>\n

\tMe\u0111u slike koje se pripisuju Luki pripada, primjerice, i slika Majke Milosti na Trsatu.<\/p>\n

\tStari pisci poput Franje Glavini\u0107a 1648. godine navode takvo porijeklo trsatske slike, ali za to nema pravih dokaza. Stil same slike je iz kasnijeg vremena, vjerojatno iz 12. stolje\u0107a, premda se ispod nje nalaze stariji tragovi, što je utvr\u0111eno za posljednje restauracije 90-ih godina 20. stolje\u0107a.<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako nije bio o\u010devidac doga\u0111aja što ih opisuje u Evan\u0111elju, Sveti Luka Evan\u0111elist – pisac tre\u0107eg Evan\u0111elja i Djela apostolskihbio je dostojan i vjeran slu\u017ebenik evan\u0111eoske poruke. Zato ga Crkva sa zahvalnoš\u0107u slavi kao evan\u0111elista, jednog od \u010detvorice, koji nam po Bo\u017ejem nadahnu\u0107u napisaše najdragocjeniju poruku. O Lukinom \u017eivotu ne zna se gotovo ništa, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2763,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59,2],"tags":[],"class_list":["post-2762","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","category-zrs"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2762","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2762"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2762\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2763"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2762"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}