\n\tHrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. Odluku o proglašenju dana sje\u0107anja na \u017ertvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno odala po\u010dast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.<\/p>\n
\n\tObljetnice su prigode da se prisjetimo na neke trenutke i doga\u0111aje koje su se zbile u povijesti nekog vremena. Prije dvadeset i tri godine, 18. studenoga 1991. nakon tromjese\u010dne opsade i gotovo potpunog uništenja grada, prestao je otpor hrvatskih branitelja u Vukovaru.
\n\tTu\u017ena statistika govori da je tijekom borbi i nakon ulaska srpskog okupatora u grad poginulo oko 550 branitelja i 1700 civila, oko 8000 Vukovaraca bilo je odvedeno u srbijanske logore, dok ih se još oko 800 vodi na popisu nestalih. Iz grada je prognano i sve nesrpsko stanovništvo. Bio je to klasi\u010dan primjer etni\u010dkog \u010diš\u0107enja i jedan od najve\u0107ih zlo\u010dina u Europi nakon Drugog svjetskog rata. (U Beogradu su nakon okupacije grada uprili\u010dili primanje i proslavili »oslobo\u0111enje« Vukovara dodijelivši »zaslu\u017enima« i odli\u010dja. Me\u0111utim, bila je to Pirova pobjeda. Dok su malobrojni vukovarski branitelji tri mjeseca vezali za sebe najelitnije srpske postrojbe, Hrvatska je dobila prijeko potrebni predah kako bi organizirala svoju obranu. Ve\u0107 potkraj te 1991. Hrvatska vojska brojila je oko 200.000 ljudi i bila je sposobna i za ofenzivne operacije, što je i u\u010dinila osloba\u0111anjem znatnih dijelova zapadne Slavonije. K tomu, \u017eestoki otpor vukovarskih branitelja dizao je moral i samopoštovanje u ostalim dijelovima zemlje.)<\/p>\n
\n\tHerojstvo Vukovara udarilo je temelj za kasnije vojne pobjede hrvatskih snaga koje su dovele do potpunog osloba\u0111anja zemlje. Zbog svega toga Vukovar je postao simbolom oko kojeg se okuplja cijela nacija.<\/p>\n