{"id":3060,"date":"2014-12-09T19:13:00","date_gmt":"2014-12-09T19:13:00","guid":{"rendered":"https:\/\/zrstest.zrs.hr\/index.php\/2014\/12\/09\/dan-prava-covjeka-10-12-2014\/"},"modified":"2014-12-09T19:13:00","modified_gmt":"2014-12-09T19:13:00","slug":"dan-prava-covjeka-10-12-2014","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/2014\/12\/09\/dan-prava-covjeka-10-12-2014\/","title":{"rendered":"DAN PRAVA \u010cOVJEKA, 10.12.2014."},"content":{"rendered":"
\n
\n

\n\t\t\tNa današnji dan prije petnaest godina umro je prvi hrvatski predsjednik, Dr. Franjo Tu\u0111man.<\/p>\n

\n\t\t\tZaboravljamo li va\u017ene datume? Ova naša obavijest bila je jedna od naj\u010ditanijih pa je stoga malo obnovljenu i ponavljamo.<\/p>\n

\n\t\t\tDefinicija zaboravljanja? "Što zna\u010di zaboraviti? Zaboraviti zna\u010di ne sjetiti se onoga \u010dega bi trebali, zaboraviti sudbonosne ljude i doga\u0111aje, zanemarivati nešto što bismo svakodnevno trebali imati na umu. Franjo Tu\u0111man<\/strong> svoj je um predao istra\u017eivanju povijesti, a svoje srce stvaranju Domovine. Imao je puno la\u017enih suradnika i u\u017easno puno mo\u0107nih neprijatelja, ali nitko ga nije mogao zaustaviti. Franjo Tu\u0111man<\/strong>, to je ime koje bi se trebalo zauvijek izgovarati s posebnim poštovanjem, to je ime uz koje \u0107e se zauvijek vezati najsvjetlije stranice hrvatske povijesti, ime s kojim naviru najdublji osje\u0107aju hrabrosti ponosa, odlu\u010dnosti i kona\u010dnice koja se zove hrvatska dr\u017eavnost i hrvatska samostalnost. Franjo Tu\u0111man<\/strong> je puno više od dobrog politi\u010dara, bio je veliki dr\u017eavnik od najve\u0107eg formata… "<\/em><\/p>\n

\n\t\t\tTako je prije \u010detiri godine govorila Dr. Koraljka Maruši\u0107 na sve\u010danoj akademiji u spomen na jedanaestu obljetnicu smrti našeg prvog predsjednika. Put do povijesnih \u010dinjenica i realnosti dug je, ali dosti\u017ean.<\/p>\n

\n\t\t\tDanas nam njene rije\u010di još lakše sjedaju, a mnogi malo pomalo uvi\u0111aju da se narodne vrijednosti moraju \u010duvati i o\u010duvati. U srijedu 10.12.2014. u 10 sati, na Dan prava \u010dovjeka i petnastu obljetnicu smrti prvog predsjednika, zasijedat \u0107e Hrvatsko nacionalno eti\u010dko sudište<\/strong> u Lisinskom, a 3000 naših ustrajnih branitelja \u0107e iza podneva Dan prava \u010dovjeka obilje\u017eiti svojim prosvjednim mimohodom "Jedan kri\u017e za jedan \u017eivot"<\/strong> i milenijskom fotografijom Šime Strikomana kod Katedrale.<\/p>\n

\n\t\t\tPodsjetimo se, naš prvi predsjednik, pokojni Franjo Tu\u0111man, prije trideset i dvije godine na današnji dan nalazio se u zatvoru, bio je politi\u010dki progonjen i utamni\u010den, zbog druga\u010dijeg mišljenja.<\/p>\n

\n\t\t\tMe\u0111utim, u tom  istom mra\u010dnom zatvoru, <\/strong>na današnji dan prije trideset i dvije godine, Dr. Tu\u0111man je u svojem dnevniku imao snage komunicirati s tadašnjom društvenom zbiljom i ironi\u010dno napisati slijede\u0107e retke:<\/div>\n
\n\t\t\t"PETAK, 10. prosinca 1982. (333. DAN)<\/strong><\/span><\/div>\n
\n\t\t\tDan prava \u010dovjeka! OUN prihvatila Deklaraciju o pravima \u010dovjeka 10. prosinca 1948."<\/strong><\/span><\/div>\n
\n\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\tNa dan kad su Ujedinjeni narodi davne 1948. donijeli Deklaraciju o pravima \u010dovjeka<\/a>, naš prvi predsjednik bio je ve\u0107 333. dan utamni\u010den zbog oporbenog politi\u010dkog promišljanja i govora, koje nije bilo dozvoljeno u tadašnje vrijeme jedne partije i jednog (kolektivnog) vo\u0111e. (\u010clanak 2: "Svakome pripadaju sva prava i slobode utvr\u0111ene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što je rasa, boja ko\u017ee, spol, jezik, vjeroispovijed, politi\u010dko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, imovina, ro\u0111enje ili drugi status.")<\/em>  Izme\u0111u ostalog, u brojnim pravima definiranim u Deklaraciji, posebno se naglašavaju sva osnovna prava \u010dovjeka, a mogu se vidjeti i zanimljive tri rije\u010di  "u svojoj zemlji<\/strong>..<\/span>."  Iako su Franji Tu\u0111manu, kasnijem obnovitelju naše dr\u017eavnosti, u razmjerno velikom periodu u njegovom \u017eivotu u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji na najstrašniji na\u010din kršena prava \u010dovjeka, upravo je on smogao snage da u ime ideje Slobode, ostvari vjekovni san mnogih naših naraštaja o<\/strong> svojoj zemlji<\/strong>. Neka mu je vje\u010dna slava i hvala.<\/a><\/div>\n
\n\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\tMo\u017eda bi ovaj bi dan valjalo trajno posvetiti i osna\u017eiti, a nedjelju uo\u010di tog datuma proglasiti Danom na koji se organiziraju redoviti predsjedni\u010dki izbori u Republici Hrvatskoj. Amerikanci bi ovakav prijedlog prihvatili u trenu, no imamo li i mi sli\u010dne snage i mudrosti?<\/div>\n
\n\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\tKOLIKO JE ODLU\u010cNOSTI I SNAGE BILO U NJEGOVIM POSTUPCIMA NAJBOLJE POKAZUJE OVAJ VIDEO: "Zašto je Tu\u0111man izbacio iz sobe ameri\u010dkog izaslanika"<\/span><\/div>\n
\n
\n
\n\t\t\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\t\t\tHrvatska se, nakon rata nalazila pred novim izazovima. Valja podi\u0107i posrnulu ekonomiju, pribli\u017eiti se euroatlanskim  integracijama. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, a poglavito njihov izaslanik Robert Gelbard za Hrvatsku imaju drugi plan, prisje\u0107a se general Pavao Miljavac, tada ministar obrane. Prve indicije o tome otkrila nam je jedna politi\u010dka karta pristigla iz odre\u0111enih politi\u010dkih krugova u Londonu. Britanci su tada Europu politi\u010dki podijelili u dva dijela. Hrvatskoj su, kao i uvijek, namijenili onaj lošiji.<\/span><\/div>\n
\n\t\t\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\t\t\t„Najprije je Jure Radi\u0107 donio iz Engleske neku mapu, kao atlas, koji je nas svrstavao u nekakvu jugoisto\u010dnu Europu. To je bila nekakva ideja da \u0107e biti dvije Europe. Razvijena, zapadna i isto\u010dna kao manje razvijena. I sad, normalno, mi smo bili u toj isto\u010dnoj. To je Tu\u0111manu bilo strašno, nepojmljivo." otkriva Miljavac<\/strong>. Koncem '98. Robert Gelbard je posjetio Hrvatsku. U uredu predsjednika samo pet, šest najbli\u017eih suradnika. Me\u0111u njima i ministar obrane. Znaju\u0107i za namjere zapada, Tu\u0111man je koristio svaku prigodu ne bi li svojim sugovornicima pojasnio povijesnu, kulturnu i civilizacijsku pripadnost Hrvatske. "Tu\u0111man je htio, na neki na\u010din, re\u0107i da smo mi dio zapadnog svijeta, da smo uvijek tu bili kulturno, vjerski, da pripadamo zapadu", prisje\u0107a se Miljavac.<\/span><\/div>\n
\n\t\t\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\t\t\tSastanak je po\u010deo kao svaki drugi, s puno uva\u017eavanja, diplomatskih poruka… me\u0111utim, uskoro je postalo jasno da je Gelbard došao s konkretnom porukom. Na Tu\u0111manovu povijesnu analizu o pripadnosti Hrvatske zapadu, reagirao je krajnje nediplomatski. <\/strong>"U jednom momentu ga Gelbard prekine, veli: To \u0107ete Vi pri\u010dat kad više ne budete Predsjednik svojim studentima, a ja sam ovdje radi budu\u0107nosti."<\/span><\/div>\n
\n\t\t\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\t\t\tPredsjednik se odmah namrštio, ali je pri\u010dekao da slu\u017ebeni prevoditelj dovrši re\u010denicu. Kad je preveo, Tu\u0111man 'tup' po stolu, onak kak je znal udarit, veli: „Ja sam predsjednik samostalne, suverene Republike Hrvatske, sa mnom tako ne mo\u017eete razgovarat. Sastanak je gotov." Digne se i ode. Mi smo svi ostali ono paf. Ovaj sav se zacrvenio, pozelenio. Sastanak je gotov." Tu\u0111man je, smatra i danas Miljavac, zaštitio interese Hrvatske i branio instituciju Predsjednika, bez obzira što je preko puta sjedio izaslanik mo\u0107nog SAD-a.<\/span><\/div>\n
\n\t\t\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\t\t\tSvaka pomisao na budu\u0107nost vezanu uz Istok Tu\u0111manu je tada bilo nepojmljiva. Još na Cvjetnicu 1990. je rekao "Hrvatska se politika ne mo\u017ee voditi, kao što je u prošlom stolje\u0107u rekao Ante Star\u010devi\u0107 iz Be\u010da ili iz Pešte, kao što je Stjepan Radi\u0107 govorio iz Beograda ili iz Rima. Tako i mi danas znamo niti iz Moskve niti iz Washingtona. Mi \u0107emo Hrvatsku politiku voditi u interesu hrvatskoga naroda"<\/strong>.<\/span><\/div>\n
\n\t\t\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\t\t\tDanas, 15 godina nakon Tu\u0111mana, slu\u017ebena hrvatska politika sve je \u010deš\u0107e okrenuta Istoku, Balkanu i regionu. Premda smo \u010dlanica Europske unije i NATO-a, \u010desto u me\u0111unarodnim odnosima imamo lošiju pregovara\u010dku poziciju nego li, na primjer, Srbija.<\/span><\/div>\n
\n\t\t\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\t\t\tName\u0107e se stoga pitanje – brani li današnja hrvatska vlast interese hrvatskog naroda. Predsjednik Josipovi\u0107 tijekom predstavljanja svog programa – za koji je, usput re\u010deno, kada je g\u0111a Kolinda predstavljala svoj, rekao da ga predstavlja ve\u0107 šest mjeseci i da ga ne\u0107e posebno predstavljati – zamjerio je svojoj protukandidatkinji ve\u0107 i stilsku figuru „lupanja šakom o stol" koje je Kolinda najavila za prvu sjednicu Vlade, nakon što postane predsjednica.<\/span><\/div>\n
\n\t\t\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\t\t\tNaši predsjednici u posljednjih 15 godina više su poznati po zaštiti vlastitih interesa. Oni nacionalni nisu im u središtu pozornosti. To je na odre\u0111eni na\u010din priznao i sam Stjepan Mesi\u0107 pru\u017eaju\u0107i potporu kandidaturi Ive Josipovi\u0107a. Rekao je kako mu daje potporu jer nije radio pogreške. Biti predsjednik za njih o\u010dito ne zna\u010di i nije zna\u010dilo svojim sposobnostima pomo\u0107i vlastitom narodu, nego biti pasivan, ne \u010diniti pogreške i priskrbiti si novi mandat.<\/span><\/div>\n
\n\t\t\t\t\t <\/div>\n
\n\t\t\t\t\thttp:\/\/direktno.hr\/en\/2014\/direkt\/4361\/VIDEO-Za%C5%A1to-je-Tu%C4%91man-izbacio-iz-sobe-ameri%C4%8Dkog-izaslanika.htm<\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/a><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n

\t\t\t<\/p>\n

\n\t\t\t\t <\/div>\n

\t\t\t<\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/wbr><\/div>\n<\/p><\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na današnji dan prije petnaest godina umro je prvi hrvatski predsjednik, Dr. Franjo Tu\u0111man. Zaboravljamo li va\u017ene datume? Ova naša obavijest bila je jedna od naj\u010ditanijih pa je stoga malo obnovljenu i ponavljamo. Definicija zaboravljanja? "Što zna\u010di zaboraviti? Zaboraviti zna\u010di ne sjetiti se onoga \u010dega bi trebali, zaboraviti sudbonosne ljude i doga\u0111aje, zanemarivati nešto što […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3061,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24,2],"tags":[],"class_list":["post-3060","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dogadaji-vrijeme","category-zrs"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3060"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3060\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zrs.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}